Na Svjetski dan hrane Podravka praktički poručuje: mi žderemo i boli nas kiki za glad u svijetu
Nedjelja navečer, na telki kao i
obično ništa što bi mi privuklo pažnju. Uzimam
mobitel, skrolam po fesju iz čiste dosade. I upadne mi u oko sponzorirani
Podravkin post:
 |
Sličica kao da su je crtala djeca
u vrtiću, a tekst: „… puna su nam usta“ nekako mi tu ne paše. U podsvijesti
mi zvoni da je Svjetski dan hrane dan borbe protiv gladi i siromaštva, a ne
svjetski dan prežderavanja. I da, Google mi je potvrdio da sam u pravu.
Dakle, za Podravku i sve
ostale koji ne znaju:
Svjetski dan hrane obilježava se
na dan osnutka FAO-a – Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim
narodima. Cilj ove organizacije je borba protiv gladi (a ne borba za prežderavanje),
povećanje proizvodnje te pravednija distribucija hrane na svjetskoj razini.
Prema podatcima FAO-a više od
jedne trećine hrane proizvedene u svijetu se baca! Paradoksalno jer da bi
vidjeli glad ne moramo do daleke Afrike, dovoljno je pogledati kroz prozor. No,
Podravka na Svjetski dan hrane poručuje: mi žderemo jer možemo, imamo
tvornicu hrane i zaboli nas ku-ku za jadnike koji jedu iz kontejnera, i za one
koji čekaju u redovima pred pučkim kuhinjama, i za dječicu kojima roditelji ne
mogu priuštiti ni mlijeko, a kamoli Čokolino…
Ispod ovog posta je komentar
jedne korisnice koja pokušava ukazati na bit toga dana i problem gladi, no
Podravka na to ne reagira. Ah, blaženo neznanje!
 |
|
|
Na Coolinarici su po meni fejlali
još više s ovim postom:
 |
Žderimo hamburgere, jeeee!
Još jednom – Svjetski dan hrane
se NE SLAVI, taj dan se OBILJEŽAVA - i to ne kao dan prejedanja bogatih
pojedinaca u razvijenom svijetu.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana
hrane je: Klima se mijenja. Hrana i poljoprivreda moraju također. Svjetska
populacija neprestano raste, a klima se mijenja stoga održivi uzgoj hrane
postaje imperativ. Također, gubitci hrane moraju se smanjiti u procesu
proizvodnje i maloprodaje.
Da su u Podravci napravili domaću
zadaću mogli su puno pametnije postati jučer. Društvena odgovornost u ovakvim
slučajevima pali. Fore kao donirali smo toliko i toliko hrane pučkim
kuhinjama ili siromašnim obiteljima; uzgajamo naše sirovine na održiv način;
hranu koju ne prodamo ne bacamo već poklanjamo itd, itd… po meni bi bile daleko bolje od poruke:
žderemo i zaboli nas! Al ko mene išta pita :P
Primjedbe
Objavi komentar